Stav

Stav

Generalni stav u 4 rečenice:

Naglašavati važnost znanstvenih disciplina u razumijevanju svijeta oko nas i u stvaranju pozitivnih promjena. Važno je biti odgovoran za svoj život i svoje postupke te se boriti za ono što je ispravno. Tvrditi da je strpljenje i briga o pacijentu najvažnije u medicini, a da se u kontekstu religije i vjere potiče na zdrav način života. Potrebno je vrednovanje i cijenjenje timskog rada, znanja i konteksta.

Generalni stav u jednoj rečenici:

važno biti strpljiv i posvećen kada je riječ o brizi za zdravlje, da je životna dugoročna obveza kontinuiranog učenja i razvijanja znanja, da je važno surađivati i stvoriti timove koji pružaju podršku, da se treba boriti protiv prepreka i suprotstaviti se protivljenju, da je važno imati kontekstualno razumijevanje pri donošenju odluka, da treba paziti na svoje zdravlje, da znanstvena disciplina igraju važnu ulogu u našem svijetu, a osoba bi trebala preuzeti odgovornost za svoje postupke i posljedice koje iz njih proizlaze.

Stav 1:

Mislim da je važan Isus Krist prema evanđelju jer:

1. Liječio je
2. Istjerivao demone
3. Propovijedao
4. Bio društveni reformator koji se borio protiv nepravde
5. Bio društveni reformator koji se borio protiv diskriminacije
6. Ostavio mir iza sebe
7. Pretvorio vodu u vino
8. Otkupio grijehe
9. Ostavio nam bibliju
10. Utemeljio Crkvu
11. Hranio ljude
12. Hodao po vodi

Isus Krist je jedan od najpoznatijih likova u povijesti čovječanstva, a njegov život i nauk ostavili su dubok trag u svijetu. Prema evanđelju, Isus je bio liječnik, egzorcist, propovjednik i društveni reformator koji se borio protiv nepravde i diskriminacije.

Jedna od najvažnijih stvari koju je Isus činio bilo je liječenje ljudi. Evanđelja opisuju kako je on ozdravljao bolesne, slijepe i hrome, te kako je iscjeljivao ljude od raznih bolesti i tegoba. Njegovo liječenje nije se ograničavalo samo na fizičke bolesti, već je često liječio i duhovne bolesti.

Isus je također poznat po tome što je istjerivao demone. Prema evanđeljima, mnogi su ljudi bili opsjednuti demonima, što je u to vrijeme bilo smatrano znakom nečistoće i grijeha. Isus je oslobađao te ljude od opsjednutosti, što je često izazivalo veliko čuđenje i divljenje među ljudima.

Jedna od ključnih karakteristika Isusova života bila je propovijedanje. On je putem svojih propovijedi dijelio svoju poruku ljubavi i milosrđa, te pozivao ljude da se obrate od svojih grijeha i okrenu se Bogu. Njegove propovijedi bile su tako snažne da su ljudi često ostajali zapanjeni i ganuti.

Isus je također bio društveni reformator koji se borio protiv nepravde i diskriminacije. On je pružao ruku siromašnima, bolesnima, potlačenima i izopačenima, te je pozivao druge da učine isto. Isus je često govorio o važnosti socijalne pravde i jednakosti, te je kritizirao religiozne vođe koji su bili okrutni prema ljudima.

Jedan od najpoznatijih događaja u Isusovom životu bio je kad je pretvorio vodu u vino. To je bilo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje su mladenci ostali bez vina. Isus je odlučio pomoći, te je pretvorio vodu u vino, što je izazvalo veliko čuđenje među svatovima.

Isus je otkupio grijehe svijeta svojom smrću na križu. Prema kršćanskoj vjeri, smrt Isusa bila je žrtva koja je bila dostatna za oproštenje svih grijeha čovječanstva. To znači da ljudi mogu biti pomireni s Bogom i primati vječni život putem vjere u Isusa Krista.

Osim svojih čuda i propovijedi, Isus je ostavio bibliju kao svoju riječ koja je i danas relevantna i inspirativna za milijune ljudi širom svijeta. Biblija se smatra glavnim izvorom kršćanske vjere, te sadrži riječi i djela Isusa Krista koji su zapisani u evanđeljima.

Isus je također utemeljio Crkvu koja se temelji na njegovom nauku i učenju. Crkva je postala mjesto okupljanja vjernika, te mjesto širenja Isusove poruke ljubavi i milosrđa.

Isus je bio poznat i po svojoj sposobnosti da hrani ljude. U jednom događaju opisanom u evanđeljima, Isus je nahranio pet tisuća ljudi s pet kruhova i dvije ribe. Ovaj događaj pokazuje Isusovu moć i njegovu želju da brine o ljudima i njihovim potrebama.

Konačno, Isus je bio poznat po svojim čudesima, poput hodanja po vodi. Ta čuda pokazala su Isusovu božansku prirodu i moć, te su izazvala divljenje i čuđenje među ljudima.

U zaključku, Isus Krist je važan prema evanđelju jer je bio liječnik, egzorcist, propovjednik, društveni reformator, i činio je mnoga čuda i djela koja su ostala zabilježena u kršćanskoj tradiciji. Njegov život i nauk ostavili su dubok trag u svijetu, te su inspirirali mnoge ljude da slijede njegov primjer ljubavi, milosrđa i služenja drugima.

Mislim da su zato doktori važni jer:

1. Liječe
2. Znanstvenici
3. Lingvisti
4. Menadžeri
5. Profesori
6. Etični
7. Savjesni
8. Proizvode znanstvene radove
9. Publikacije
10. Važne institucionalne osobe
11. Mentori
12. Specijalizirani za razna područje

Mislim da su doktori iznimno važni za naše društvo jer obavljaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i života ljudi. Bez doktora, mnoge bolesti i stanja ostali bi neotkriveni i nebi bilo moguće pružiti adekvatno liječenje.

Doktori su također važni kao znanstvenici jer svojim istraživanjima doprinose razvoju medicine i pronalaženju novih načina liječenja. Njihova uloga u medicinskoj znanosti često dovodi do novih otkrića koja koriste cijelom društvu.

Lingvistička znanja također su ključna za doktore, jer oni moraju razgovarati s pacijentima na njihovom jeziku i komunicirati na razumljiv način. Sposobnost komunikacije ključna je za pružanje pravilne njege i liječenja pacijenata.

Doktori su također važni kao menadžeri u svojim klinikama i bolnicama, gdje upravljaju osobljem, materijalnim sredstvima i financijama. Njihova sposobnost učinkovitog vođenja timova često može utjecati na kvalitetu skrbi koju pacijenti primaju.

Profesori medicinskih fakulteta također su važni jer obrazuju nove generacije doktora i osiguravaju da se znanje o medicini stalno širi i razvija.

Doktori su također vrlo važni jer su etični i savjesni. Oni moraju raditi u interesu pacijenta i voditi se najvišim standardima profesionalnosti, što znači da se ne smiju ponašati na način koji bi naštetio pacijentu ili njihovom zdravlju.

Doktori su također važni zbog svojih znanstvenih radova i publikacija, koje su ključne za razvoj medicine i poboljšanje zdravlja ljudi. Njihova istraživanja i saznanja često su objavljena u znanstvenim časopisima i knjigama, što omogućuje drugim stručnjacima u medicini da se upoznaju s najnovijim saznanjima.

Doktori su važne institucionalne osobe u svakom društvu jer osiguravaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi svim ljudima, bez obzira na njihovu financijsku situaciju ili druge okolnosti.

Doktori su također mentori za druge stručnjake u medicini, pružajući im podršku i savjete u njihovom radu. Njihova sposobnost da podučavanju

i mentoriraju druge doktore ključna je za održavanje visokih standarda u medicinskoj praksi.

Doktori su također specijalizirani za razna područja, što omogućuje bolju specijalizaciju i fokusiranje na određena područja medicine. Ovo omogućuje veću preciznost u dijagnosticiranju i liječenju bolesti, čime se povećava uspješnost i učinkovitost liječenja.

U konačnici, doktori su iznimno važni za naše društvo jer su sposobni pružiti vrhunsku medicinsku skrb i brigu o zdravlju ljudi. Njihova stručnost, etika i savjesnost čine ih ključnim akterima u očuvanju i unaprjeđenju zdravlja ljudi, te je stoga nužno da se pridaje velika važnost njihovom radu i doprinosu društvu.

Posebno smatram da od doktora su najvažniji liječnici koji liječe na primjer mentalne bolesti:

1. Demenciju
2. Duševne poremećaje
3. Šizofreniju
4. Manije
5. Anksioznost
6. Poremećaje prehrane
7. Poremećaje ličnosti
8. Zaostalost
9. Poremećaje govora

U današnjem svijetu, medicina igra ključnu ulogu u očuvanju ljudskog zdravlja i kvalitete života. Unutar medicine, uloga liječnika je neosporna i nezamjenjiva. Međutim, među različitim specijalnostima liječnika, postoje oni koji su još važniji od drugih – a to su liječnici koji se bave mentalnim bolestima.

Različite mentalne bolesti, kao što su demencija, duševni poremećaji, šizofrenija, manije, anksioznost, poremećaji prehrane, poremećaji ličnosti, zaostalost i poremećaji govora, predstavljaju izazov za pacijente, ali i za njihove obitelji i zajednicu u cjelini. Sve te bolesti zahtijevaju stručnu dijagnostiku i tretman kako bi se osiguralo najbolje moguće rješenje za pacijenta.

Kada je riječ o liječenju mentalnih bolesti, vrlo je važno da liječnik ima stručno znanje i iskustvo u toj specijalnosti. Liječnici koji se bave mentalnim bolestima moraju biti osjetljivi na potrebe pacijenata i njihovih obitelji, moraju biti sposobni slušati i razumjeti pacijenta te pružiti podršku i savjet kako bi se pacijent osjećao sigurno i prihvaćeno.

Liječenje mentalnih bolesti također zahtijeva multidisciplinarni pristup, što znači da liječnik mora surađivati s drugim zdravstvenim stručnjacima kako bi se osigurao najbolji tretman za pacijenta. U tom smislu, liječnici koji se bave mentalnim bolestima moraju biti spremni i sposobni surađivati s drugim stručnjacima, kao što su psiholozi, socijalni radnici, terapeuti i medicinske sestre.

Na kraju, ne može se dovoljno naglasiti važnost liječnika koji se bave mentalnim bolestima u današnjem svijetu. Oni su nezamjenjivi u poboljšanju zdravlja i kvalitete života mnogih pacijenata i njihovih obitelji. Njihova predanost, stručnost i empatija čine ih posebno vrijednim i cijenjenim u medicinskoj zajednici. Stoga, trebamo se pobrinuti da liječnici koji se bave mentalnim bolestima dobiju potrebnu podršku i resurse kako bi mogli nastaviti svoj rad i dalje unapređivati zdravlje i dobrobit svojih pacijenata.

I druge liječnike kao na primjer:

1. Neurologe
2. Pulmologe
3. Gastroenterologe
4. Kardiologe
5. Endokrinologe
6. Infektologe
7. Nefrologe
8. Urologe
9. Reumatologe
10. Dermatologe

Uz liječnike koji se bave mentalnim bolestima, postoje i drugi liječnici koji igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja ljudi. Ovi liječnici uključuju neurologe, pulmologe, gastroenterologe, kardiologe, endokrinologe, infektologe, nefrologe, urologe, reumatologe i dermatologe.

Neurolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti koje utječu na mozak, leđnu moždinu i živčani sustav. Oni su posebno važni u liječenju bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije i migrene. Njihova ekspertiza u ovim područjima omogućava im da pomognu pacijentima da se nose s različitim neurološkim stanjima i poboljšaju svoj životni standard.

Pulmolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti pluća, kao što su astma, emfizem i bronhitis. Oni su također posebno važni u liječenju infekcija pluća i respiratornih poremećaja, poput apneje u snu. Njihova stručnost u ovim područjima omogućuje im da pružaju ključnu pomoć pacijentima koji se bore s respiratornim bolestima.

Gastroenterolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti probavnog sustava, kao što su ulkus, sindrom iritabilnog crijeva i upalna bolest crijeva. Oni su također posebno važni u liječenju stanja poput žgaravice, pankreatitisa i bolesti žučnog mjehura. Njihova stručnost u ovim područjima omogućuje im da pomognu pacijentima u suočavanju s brojnim gastrointestinalnim problemima.

Kardiolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti srca, kao što su srčani udar, zatajenje srca i aritmije. Oni su također posebno važni u liječenju hipertenzije, visokog kolesterola i angine pektoris. Njihova stručnost u ovim područjima omogućuje im da pružaju ključnu pomoć pacijentima s srčanim problemima.

Endokrinolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti koje se odnose na hormonski sustav, poput dijabetesa, tiroidnih poremećaja i poremećaja rasta. Oni su također posebno važni u liječenju bolesti koje utječu na ženski reproduktivni sustav, poput policističnih jajnika i neplodnosti. Njihova stručnost u ovim područjima omogućuje im da pomognu pacijentima da se nose s različitim endokrinološkim stanjima i poboljšaju svoje zdravlje.

Infektolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem infekcija, kao što su gripa, hepatitis i HIV/AIDS. Oni su također posebno važni u liječenju novih i opasnih infekcija poput COVID-19. Njihova stručnost u ovim područjima omogućuje im da pružaju ključnu pomoć pacijentima koji se bore s infekcijama.

Nefrolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti bubrega, kao što su kronična bubrežna bolest, pijelonefritis i rak bubrega. Oni su također posebno važni u liječenju stanja poput hipertenzije i dijabetesa koji mogu dovesti do oštećenja bubrega. Njihova stručnost u ovim područjima omogućuje im da pružaju ključnu pomoć pacijentima s bubrežnim problemima.

Urolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti urinarnog sustava, kao što su infekcije mokraćnog sustava, bubrežni kamenci i rak mjehura. Oni su također posebno važni u liječenju problema s prostate, kao što su benigna hiperplazija prostate i rak prostate. Njihova stručnost u ovim područjima omogućuje im da pomognu pacijentima da se nose s različitim urološkim stanjima i poboljšaju svoje zdravlje.

Reumatolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti vezivnog tkiva, kao što su artritis, lupus i giht. Oni su također posebno važni u liječenju bolova u mišićima i zglobovima. Njihova stručnost u ovim područjima omogućuje im da pružaju ključnu pomoć pacijentima s reumatološkim problemima.

Dermatolozi su liječnici koji se bave dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti kože, kose i noktiju, kao što su akne, ekcem, psorijaza i kožni rak. Oni su također posebno važni u liječenju problema vezanih uz starenje kože i estetske tretmane. Njihova stručnost u ovim područjima omogućuje im da pružaju ključnu pomoć pacijentima s dermatološkim problemima.

Svi ovi liječnici igraju važnu ulogu u zdravstvenoj zaštiti i pružaju ključnu pomoć pacijentima koji se bore s različitim zdravstvenim problemima. Svaki od njih ima svoju specijalnost i stručnost koja im omogućuje da pružaju najbolju moguću skrb svojim pacijentima.

Važno je naglasiti da su svi liječnici jednako važni i da svaki pacijent treba pristupiti odgovarajućem liječniku ovisno o svom zdravstvenom stanju. Stoga je važno imati raznoliku skupinu liječnika u zdravstvenom sustavu koji mogu pružiti cjelovitu skrb za različite vrste bolesti i stanja.

Stav 2:

Ako imate mogućnost klonite se:

1. luđaka,
2. klevetnika,
3. podsmjehivača,
4. okrutnoga,
5. zle žene,
6. bezakonika,
7. bezbožnika,
8. nasilnoga,
9. žene drugoga,
10. tuđinca,
11. himbena,
12.  ljenčine.

U životu se susrećemo s različitim ljudima, neki od njih nas nadahnjuju i čine nas boljim osobama, dok nas drugi zamaraju i iscrpljuju. Ako imate mogućnost, klonite se onih koji unose negativnost i nemir u vaš život.

Luđaci, klevetnici, podsmjehivači, okrutni ljudi, zle žene, bezakonici, bezbožnici, nasilni ljudi, žene drugih muškaraca, tuđinci, himbeni i ljenčine su neki od primjera ljudi koji mogu štetiti vašem životu.

Luđaci i osobe s nekim psihološkim poremećajima mogu biti nepredvidivi i ponekad opasni. Klevetnici i podsmjehivači mogu širiti tračeve i laži koje mogu uništiti vaš ugled i reputaciju. Okrutni ljudi i zle žene mogu vas zlostavljati ili manipulirati vama na štetu. Bezakonici i bezbožnici mogu ugroziti vašu sigurnost ili moralna načela. Nasilni ljudi mogu vas fizički ozlijediti ili vas učiniti žrtvom nasilja. Žene drugih muškaraca mogu uzrokovati dramske situacije i razaranje obitelji. Tuđinci mogu biti nepouzdani ili predstavljati rizik za vašu sigurnost. Himbeni i ljenčine mogu vas usporiti u postizanju vaših ciljeva i snova.

Ako se nađete u situaciji da ste u kontaktu s bilo kojom od ovih vrsta ljudi, nemojte se ustručavati da se udaljite od njih. Budite sigurni u svoje granice i poštujte svoje vrijeme i energiju. Pronađite ljude koji će vas podržati i inspirirati, koji će vas motivirati da postanete bolji i ostvare svoje snove.

U konačnici, klonite se onih koji ne donose ništa pozitivno u vaš život. Ne zanima vas njihova negativnost i drama. Fokusirajte se na svoje ciljeve i želje, i okružite se ljudima koji će vas usmjeriti prema uspjehu i sreći.

Zbog čega smatram važnima psihologijske discipline:

1. Psihologija sporta
2. Vojna psihologija
3. Psihologija ličnosti
4. Organizacijska psihologija
5. Psihologija odgoja i obrazovanja
6. Forenzička psihologija
7. Kognitivna-bihevioralna psihoterapija
8. Industrijska psihologija
9. Razvojna psihologija
10. Psihologija prodaje
11. Socijalna psihologija
12. Eksperimentalna psihologija

Psihologija je znanost koja proučava ljudsko ponašanje, procese i mentalne funkcije. Postoje mnoge discipline u okviru psihologije koje su važne za razumijevanje različitih aspekata ljudskog ponašanja i misli. U ovom eseju, naglasit ću važnost nekih od tih disciplina: psihologije sporta, vojne psihologije, psihologije ličnosti, organizacijske psihologije, psihologije odgoja i obrazovanja, forenzičke psihologije, kognitivno-bihevioralne psihoterapije, industrijske psihologije, razvojne psihologije, psihologije prodaje, socijalne psihologije i eksperimentalne psihologije.

Psihologija sporta proučava kako fizička aktivnost i sport utječu na mentalno zdravlje i ponašanje pojedinca. To može biti korisno za razvoj mentalne snage i povećanje motivacije za sport i vježbanje, te pomoći u smanjenju stresa i tjeskobe.

Vojna psihologija istražuje psihološke faktore koji utječu na ponašanje i učinkovitost vojnika u borbi. To uključuje razumijevanje kako vojnici donose odluke u stresnim situacijama i kako se suočavaju s traumatskim iskustvima. Vojna psihologija također može pomoći u razvijanju strategija za vojne operacije i treninge.

Psihologija ličnosti proučava kako se razlikuju osobine i karakteristike pojedinaca, kao što su temperament, motivacija i temperament. Razumijevanje ličnosti važno je za razvoj osobnosti i za uspješan interpersonalni odnos s drugima.

Organizacijska psihologija proučava kako se organizacije i pojedinci ponašaju unutar organizacijskog okruženja. To uključuje ponašanje zaposlenika, organizacijske strukture i kulture, te pomoć u razvoju učinkovitih liderstva i timova.

Psihologija odgoja i obrazovanja proučava psihološke procese u učenju i razvoju djece. Ovo područje se koristi za razvoj metoda učenja i obrazovanja, kao i razvoj programa i politika za bolju obrazovnu praksu.

Forenzička psihologija proučava povezanost između psihologije i pravnog sustava. To uključuje pomoć u rješavanju pravnih pitanja kao što su kaznena djela i skrb o djeci.

Kognitivno-bihevioralna psihoterapija je terapijski pristup koji se koristi za liječenje mentalnih poremećaja, kao što su depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Ovaj pristup se temelji na ideji da naše misli, emocije i ponašanja međusobno djeluju i da se promjenom naših misli i ponašanja može poboljšati naše mentalno zdravlje.

Industrijska psihologija proučava psihološke faktore koji utječu na ponašanje i učinkovitost radnika na radnom mjestu. To uključuje razumijevanje motivacije, organizacijske kulture, liderstva i razvoja karijere.

Razvojna psihologija proučava psihološke procese i promjene koje se događaju tijekom života, od rođenja do smrti. To uključuje razumijevanje kako se razvija kognitivna, emocionalna i socijalna inteligencija te kako se mijenja naše ponašanje i stavovi tijekom života.

Psihologija prodaje proučava kako psihološki faktori utječu na ponašanje kupaca i prodavača u prodajnom procesu. To uključuje razumijevanje kupčeve motivacije i odlučivanja, te razvoj strategija za prodaju proizvoda i usluga.

Socijalna psihologija proučava kako se ljudi ponašaju u društvenim situacijama i kako se međusobno utječu. To uključuje proučavanje predrasuda, stereotipa, konformizma i grupne dinamike.

Eksperimentalna psihologija proučava psihološke procese i fenomene u kontroliranim uvjetima, koristeći razne eksperimentalne metode. Ovo područje se koristi za testiranje teorija i hipoteza te za razumijevanje osnovnih procesa kao što su pažnja, percepcija i pamćenje.

Ukratko, sve ove discipline psihologije su važne za razumijevanje ljudskog ponašanja, procesa i mentalnih funkcija, te su korisne za primjenu u različitim područjima kao što su sport, vojska, organizacije, obrazovanje, pravni sustav, terapija, prodaja, društvo i eksperimentalna istraživanja. Poznavanje psihologije može nam pomoći u razumijevanju sebe i drugih, te u razvoju učinkovitih strategija za poboljšanje mentalnog zdravlja, učinkovitog ponašanja i interakcije s drugima.

Uz koje bi naveo i ostale koje  za psihologe nisu manje važne:

1. Neuropsihologija
2. Biološka psihologija
3. Psihologija komunikacije
4. Psihologija rada
5. Edukacijska psihologija
6. Psihometrija
7. Psihoterapija psihoanaliza
8. Ergonomija
9. Psihopovijest
10. Klinička psihologija
11. Dječja psihologija
12. Psihologija životinja

Psihologija je izuzetno široko područje koje proučava ljudsko ponašanje i mentalne procese. Osim već spomenutih disciplina, postoji mnogo drugih područja koja su jednako važna za razumijevanje ljudskog ponašanja. U ovom eseju ću navesti neke od tih disciplina.

Neuropsihologija se bavi proučavanjem veze između mozga i ponašanja. To uključuje proučavanje kako različiti dijelovi mozga kontroliraju naše mentalne funkcije i kako različite vrste oštećenja mozga utječu na naše ponašanje.

Biološka psihologija proučava kako fizičke i biološke procese utječu na naše ponašanje i mentalne funkcije. To uključuje proučavanje kako hormoni, neurotransmiteri i genetika utječu na naše raspoloženje, motivaciju i emocionalne reakcije.

Psihologija komunikacije se bavi proučavanjem kako ljudi komuniciraju i kako poruke koje šalju mogu biti razumljive i učinkovite. Ovo područje uključuje proučavanje verbalne i neverbalne komunikacije, teorije komunikacije i kako se poruke interpretiraju u različitim kulturama.

Psihologija rada proučava psihološke procese i ponašanja na radnom mjestu. To uključuje proučavanje motivacije na radnom mjestu, organizacijske kulture, liderstva, teorije učinkovitosti i rješavanja konflikata na radnom mjestu.

Edukacijska psihologija proučava kako ljudi uče i kako se to može primijeniti u obrazovanju. To uključuje proučavanje kognitivnih procesa koji su uključeni u učenje, razvoj strategija učenja, evaluaciju obrazovnih programa i evaluaciju učenja.

Psihometrija se bavi mjerenjem i analizom psiholoških značajki, kao što su inteligencija, ličnost, sposobnosti i preferencije. Ovo područje uključuje razvoj testova i procjena, statističku analizu podataka i interpretaciju rezultata.

Psihoterapija psihoanaliza je jedan od pristupa u psihoterapiji koji se fokusira na proučavanje nesvjesnih procesa u umu i kako oni utječu na ponašanje i emocije. Ovaj pristup se temelji na radu Sigmunda Freuda i različitim tehnikama interpretacije snova, slobodnog udruživanja misli i drugih tehnika.

Ergonomija se bavi proučavanjem interakcije između ljudi i njihovog okruženja, uključujući dizajn radnih mjesta, alata, opreme i prostora kako bi se poboljšala učinkovitost, sigurnost i udobnost korisnika.

Psihopovijest se bavi proučavanjem psiholoških procesa koji su uključeni u povijesne događaje i fenomene. To uključuje proučavanje utjecaja društvenih i političkih događaja na ponašanje i psihološke procese.

Klinička psihologija se bavi proučavanjem dijagnostike i liječenja mentalnih poremećaja. Ovo područje uključuje proučavanje različitih psiholoških pristupa u liječenju mentalnih poremećaja i proučavanje različitih vrsta terapija, kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, psihodinamska terapija i terapija obitelji.

Dječja psihologija se bavi proučavanjem psihološkog razvoja djece, uključujući kognitivne, emocionalne, socijalne i fizičke aspekte. Ovo područje uključuje proučavanje razvojnih poremećaja kod djece, procjenu razvoja i pružanje terapije.

Psihologija životinja proučava psihološke procese kod životinja, uključujući učenje, pamćenje, motivaciju i emocije. Ovo područje uključuje proučavanje različitih vrsta životinja, kao što su sisavci, ptice, ribe i gmazovi.

Sva ova područja su izuzetno važna za razumijevanje ljudskog ponašanja i mentalnih procesa. Svaka disciplina pruža jedinstvene uvide u psihološke procese i pomaže u razvoju novih pristupa u liječenju i poboljšanju kvalitete života. Psihologija je uzbudljivo i dinamično područje koje neprestano raste i razvija se, a nova područja se stalno pojavljuju kako bi se istraživali složeni procesi koji se odvijaju u umu i tijelu.

Da bi mogli kao biti:

1. 1. Oprezni
   2. Pažljivi
   3. Brižni
   4. Marljivi
   5. Skrbni
   6. Čuvarni
   7. Bojazni

Razvijanje osobina poput opreznosti, pažljivosti, brižnosti, marljivosti, skrbnosti, čuvarnosti i bojaznosti može biti od vitalnog značaja za našu sigurnost, dobrobit i uspjeh u životu. Ove osobine mogu nam pomoći da se bolje pripremimo za izazove i neizvjesnosti, da se bolje nosimo s problemima i da postignemo svoje ciljeve.

Opreznost je važna osobina koja nam pomaže da procijenimo rizik i donesemo razborite odluke. Oprezni ljudi su obično temeljiti i pažljivi u svojim postupcima i odlukama, što može biti od ključne važnosti u mnogim situacijama.

Pažljivost je također važna osobina koja nam pomaže da budemo u skladu s detaljima i da se koncentriramo na ono što je važno. Pažljivi ljudi obično bolje razumiju stvari koje su im važne i mogu brže prepoznati probleme i izazove.

Brižnost je osobina koja nam pomaže da se brinemo za sebe i druge. Brižni ljudi obično brinu o svojim emocijama, tijelu i umu, kao i o emocijama i dobrobiti drugih ljudi. Ova osobina nam također pomaže da se bolje nosimo s kriznim situacijama i da pružimo podršku drugima u njihovim teškim vremenima.

Marljivost nam pomaže da postignemo svoje ciljeve i da se usredotočimo na zadatke koji nam trebaju biti završeni. Marljivi ljudi su obično disciplinirani i dosljedni u svojim naporima, što im pomaže da postignu uspjeh u svojim projektima.

Skrbnost je osobina koja nam pomaže da budemo dobri čuvari onoga što nam je povjereno. Skrbni ljudi obično paze na stvari i ljude koji su im povjereni, brinući se da ne budu oštećeni ili izloženi riziku.

Čuvarnost je također važna osobina koja nam pomaže da se zaštitimo od opasnosti. Čuvarni ljudi obično prepoznaju prijetnje i djeluju brzo kako bi se zaštitili i zaštitili druge.

Bojaznost može biti korisna osobina u određenim situacijama, poput situacija u kojima treba biti oprezan ili predvidjeti moguće probleme. Međutim, previše bojazni može nas ograničiti i ometati u našem životu i postizanju ciljeva.

Ukratko, razvijanje ovih osobina može nam pomoći da se bolje nosimo sa svakodnevnim izazovima i da postignemo svoje ciljeve. Međutim, važno je napomenuti da je ravnoteža važna u razvijanju ovih osobina. Previše opreznosti ili bojazni može nas učiniti nesigurnima i neodlučnima, dok premalo skrbi ili čuvarnosti može dovesti do neželjenih posljedica.

Pored ovih osobina, postoje i druge koje su važne za uspjeh i sreću u životu. Na primjer, empatija, samokontrola, kreativnost, otvorenost, strpljenje, hrabrost i radoznalost su također važne osobine koje nam mogu pomoći da se bolje prilagodimo životnim promjenama i izazovima.

Empatija nam pomaže da razumijemo i suosjećamo s drugim ljudima, što je ključno za održavanje zdravih međuljudskih odnosa. Samokontrola nam pomaže da kontroliramo svoje postupke i emocije, što je važno za postizanje dugoročnih ciljeva. Kreativnost nam pomaže da razmišljamo izvan okvira i pronađemo nove načine rješavanja problema. Otvorenost nam pomaže da prihvatimo nove ideje i različite perspektive, što može potaknuti naš rast i razvoj.

Strpljenje je važna osobina koja nam pomaže da se nosimo s neizvjesnošću i pričekamo da se stvari dogode u pravom trenutku. Hrabrost nam pomaže da se suočimo s izazovima i preuzmemo rizik kada je to potrebno. Radoznalost nas motivira da istražujemo i učimo nove stvari, što može poboljšati naš životni put.

Kada razvijamo ove osobine, postajemo sve bolje opremljeni da se nosimo s izazovima života i da postanemo sretniji i uspješniji ljudi. Međutim, važno je napomenuti da se ove osobine ne razvijaju preko noći i da zahtijevaju vrijeme i trud. Redovita meditacija, vježbanje, razgovor s prijateljima i čitanje knjiga su samo neki od načina koji nam mogu pomoći u razvijanju ovih osobina.

Stav 3

Karakteristike koje su važne za anqudroplogiju:

Potražnja se odnosi na zahtjeve koje društvo ima od pojedinca ili organizacije, a koje su usmjerene na istrajnost u postizanju ciljeva, prihvatljivost u interakciji s drugima, pristojnost u ponašanju i usredotočenost na zadatke.

Poštovanje se odnosi na poštovanje drugih, razumijevanje njihovih različitosti, poštivanje drugih mišljenja i stajališta te pronalaženje zajedničkih točaka.

Otvorenost se odnosi na ideje koje se otvoreno razmatraju, poznavanje različitih tema, toleranciju prema drugima i njihovim mišljenjima, te iskustva koja se koriste za učenje i rast.

Inkluzivnost se odnosi na naučenost o drugima i njihovim potrebama, uključivanje svih u društvo bez obzira na različitosti, doprinos svih u postizanju zajedničkih ciljeva i poštivanje jedinstvenosti svakog pojedinca.

Stav 4

Za plodove Duha Svetog: (Sv. Pavao)

1. Ljubav
2. Radost
3. Mir
4. Velikodušnost
5. Uslužnost
6. Dobrota
7. Vjernost
8. Blagost
9. Uzdržljivost

Kao što Sv. Pavao navodi u svojim poslanicama, plodovi Duha Svetog su ključni za kršćanski život i za život u skladu s Božjim planom. Međutim, ovi plodovi ne dolaze sami od sebe, već se moraju svjesno razvijati i njegovati u svakodnevnom životu.

Jedan od najvažnijih plodova Duha Svetog je ljubav. Ljubav prema Bogu i prema svim ljudima, bez obzira na njihove različitosti, središnja je tema kršćanske vjere. Bez ljubavi, ostali plodovi nemaju smisla. Radost, mir i velikodušnost također su plodovi koji proizlaze iz ljubavi prema Bogu i prema bližnjima. Radost dolazi iz spoznaje da smo voljeni i prihvaćeni, a mir iz razumijevanja da smo dio Božjeg plana i da smo sigurni u Njegovu zaštitu.

Usluga i dobrota su plodovi koji su usko povezani s ljubavlju. Kada ljubimo, prirodno se javlja želja da služimo drugima i da činimo dobro. Vjernost i blagost su plodovi koji nam pomažu u međuljudskim odnosima. Biti vjeran drugima znači biti pouzdan i održati svoje riječi, dok blagost znači biti suosjećajan i razumijevajući.

Uzdržljivost je plod koji nam pomaže da ostanemo na putu kršćanskog života čak i u teškim vremenima. Ona nam daje snagu da se suočimo s izazovima i preprekama koje život postavlja pred nas.

Svi ovi plodovi su međusobno povezani i ne mogu se razdvojiti. Njihova zajednička svrha je pomoći nam da živimo u skladu s Božjim planom i da budemo svjetlo u svijetu oko nas. Kao kršćani, dužni smo se truditi razviti ove plodove u svom životu i tako postati bolje osobe i bolji sljedbenici Isusa Krista.

Antropološki možda je najbolja podjela ministarstava na:

1. Poljoprivrede, Zdravstva i Sporta
2. Znanosti, Obrazovanja i Kulture
3. Obrane, Vanjskih poslova i Gospodarstva
4. Rada, Socijalne politike i Turizma
5. Demografije, Obitelji i Mladih
6. Uprave, Pravosuđa i Pravednosti
7. Umirovljenika, Invalida i Branitelja
8. Sigurnosti, Unutrašnjih poslova i Odvjetništva
9. Prometa, Građevinarstva i Infrastrukture
10. Imovine, Fondova i Financija

Stav 5

Uživaj, Uči, Usavršavaj i ono što bi izdvojio što smatram da trebamo biti:

1. učinkovit, trudeć, postojan i podnosit
2. bogat, pohvalan, hrabar i iskušit
3. ljubazan, vjeran, uslužan i postojan
4. voljan, bogat, uvažen i čvrst
5. budan, utvrđen, usavršen i poslušan
6. otvoren, snažan, čuvaran i javan
7. sposoban, jedinstven, bogat i revan

Uživaj, uči i usavršavaj su tri vrlo važne riječi koje nam govore o tome kako bismo trebali živjeti svoj život. Uživaj nam govori da trebamo cijeniti i uživati u svakom trenutku, bilo da je to vrijeme provedeno s obitelji i prijateljima, radu ili hobiju. Uči nas podsjeća da nikad nije kasno naučiti nešto novo i da bismo uvijek trebali težiti znanju. Usavršavaj nam govori da bi uvijek trebali raditi na sebi, razvijati svoje vještine i talente te postati bolja osoba.

Kada je riječ o karakteristikama koje smatramo važnima za uspjeh u životu, učinkovitost je ključna. Učinkovitost nam govori da bi trebali biti u stanju postići ciljeve koje si postavimo, bez gubljenja vremena i resursa. Trud i postojanost su također ključne karakteristike, jer bez truda i ustrajnosti teško je postići uspjeh u životu.

Podnošenje izazova i prepreka također je važna karakteristika koju trebamo razviti. Bez sposobnosti da se suočimo s neuspjehom i izazovima, teško je napredovati i rasti. Potrebna nam je hrabrost i sposobnost da preuzmemo rizik i krenemo naprijed, bez obzira na to koliko je to teško.

Ljubaznost, vjernost i uslužnost su također važne karakteristike koje bi trebale biti prisutne u našem životu. Ljubaznost nam govori da bismo trebali biti dobročiniteljni prema drugima, vjernost da bismo trebali biti dosljedni u svojim odnosima i obvezama, a uslužnost nam govori da bi trebali biti spremni pomoći drugima kada im je to potrebno.

Na kraju, sposobnost da budemo otvoreni, snažni i čvrsti također su važne karakteristike. Otvaranje prema drugima i novim idejama nam pomaže da rastemo i razvijamo se kao osobe, dok snažnost i čvrstoća nam omogućuju da se nosimo s izazovima i preprekama koje nam se postavljaju na putu.

Mislim da je to indirektno moguće objasnit preko filozofskih škola:

1. Škola Idealizma i Fenomenologije
2. Škola Konceptualizam i Egzistencijalizama
3. Škola Racionalizma i Pragmatizma
4. Škola Nihilizma i Empirizma
5. Škola Relativizma i Skepticizma
6. Škola i Kriticizma i Dekonstrukcije
7. Škola Logičkog Pozitivizma i Pozitivizma
8.  Škola Strukturalizam i Realizma
9. Škola Hermeneutike i Utilitarizma
10. Škola  Dijalektičkog Materijalizma i  Materijalizma

Stav 7

Stav 8

Mislim da svaki inženjer treba imat tehnološke vještine, konstrukcijske vještine, vještine inženjerskih znanosti i vještine proizvodnje .

Stav 9

Preferiram programski jezik Python jer mislim da je najbolji i za:

AI, DML, DS, App, Developing, Game, Web, IOT, CRM i ERP.

S kojim je nabolje razvijat, administrirat, dizajnirat i programirat korisnički doživljaj.

Mislim da su za UX potrebne vrline:

Deduktivna kvantiteta za mudru postojanost.

Abstraktivna kvaliteta za razumnu pretmetnost.

Liberalna ekscentričnost za savjesnu svojstvenost.

Indirektni centar za jaku prostranost.

Binarna dominacija za snalažljivu vremešnost.

Orijentirana tendencija za strahovitu kauzalnost.

Reakcionarska misija za odlučnu mogućnost.

Stav 10

Mislim da menadžer mora imat:

Menadžerske (Unapređenje poslovanja i prodaje), Knjigovodstvene (Financijski Analitičar i Porezni specijalist ), Marketinške (Pozicioniranje i zadovoljavanje na tržišta i rast) i Voditeljske vještine

(Voditelj: ureda, nabave, prodaje, marketinga, ljudskog potencijala, kontrolinga, poslovanja i projekata)

www.dalibor-katic.com

Stav 11

Mislim da za traumatski događaji iz kojih proizlaze psihopatske crte s povećanom statističkom vjerojatnošću eskalacije s fatalnim posljedicama. Je dobro poznavanje Građanskog prava, Obiteljskog prava, Pomorskog zakona i Trgovačkog prava. Koja ima potrebu za zaštitom, preventivom, održavanjem i napredovanjem. S čim je bolja knjigovodstvena, programerska, projektna i inženjerska produktivnost.

Stav 12

Mislim da se ne može napisati poslovnog plan bez financijskog plana koji se ne može se napisat bez marketinškog plana koji se ne može napisati bez projektnog plana.

Osnovni elementi financijskog plana:

1. financijska predviđanja
2. obujam potrebnih sredstava i izvori iz kojih će ona biti pribavljena
3. budžet i financijska konstrukcija koja će omogućiti prikupljanje sredstava koja su neophodna za realizaciju biznis plana i dalje normalno funkcioniranje poslovnog poduhvata

Poslovni plan se sastoji od:

1. nabavke
2. ljudskih resursa
3. marketinga
4. prodaje
5. razvoja
6. istraživanje
7. financija
8. plana proizvodnje

Marketing plan se sastoji od:

1. promocije
2. istraživanja tržišta
3. oglašavanja
4. i prodaje

Cilj upravljanja projektom:

1. minimalno resursa
2. minimalni trošak vremena
3. minimalno troškova
4. završeni projekt sa zahtijevanom kvalitetom

www.Dalibor-Katic.com

Udruga “Putokaz”

AutoNETT

MyDataKnox