Traži

Korporativna odgovornost

Korporativna odgovornost


Korporativna odgovornost (16) :


Kratice:

  1. DOP (društveno odgovorno poslovanje)
  2. KDO (korporativna društvena odgovornost)
  3. CSR (corporate social responsibility)

Oblasti društvenog odgovornog poslovanja:

  1. Uključenost i izdvajanje sredstava za zajednicu u različitim oblastima (ulaganje u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, nauku ili zalaganja za ljudska prava).
  2. Iniciranje i vođenje dijaloga sa državom i ključnim grupama u zajednici o politikama razvoja zajednice.
  3. Poslovne aktivnosti poduzeća (edukacija zaposlenih).

Davanje dugoročno vodi ka:

  1. Reklamiranje poduzeća.
  2. Jačanje pozitivne slike firme kao društveno odgovornog poduzeća.
  3. Pozitivnom utjecaju na ponašanje klijenata.
  4. Javnim priznanjima.
  5. Smanjenju troškova poslovanja.
  6. Stjecaju ugleda kod poslovnih partnera ili prednosti nad konkurencijom.
  7. Zadovoljstvu i lojalnosti zaposlenih.
  8. Podršci od strane javnosti, vlasti, medija.
  9. Ostvarenje poreznih olakšica.
  10. Uvećanju poslovnih mogućnosti.

Korporativna odgovornost – vrste :

  1. Filantropska.
  2. Zakonska.
  3. Etička.
  4. Ekonomska (rentabilnost).

Stakeholder model ili sociološko – ekonomski model

  1. Doprinos razvoja društva kroz proizvodnju.
  2. Kroz zapošljavanje.
  3. Maksimiziranje profita.

Specifična područja društvene odgovornosti:

  1. Briga za potrošače.
  2. Briga za zaposlene.
  3. Briga za životnu sredinu.
  4. Briga za društvo u najširem smislu.

Kyoto deklaracija:

  1. Globalna suradnja.
  2. Međusobno razumijevanje ljudi, poduzeća i organa vlasti.
  3. Briga o ljudskim mogućnostima.
  4. Suradnja rukovodstva sa ostalim zaposlenim.

Strategije društvene odgovornosti:

  1. Defanzivna strategija.
  2. Opstruktivna strategija.
  3. Adaptivna strategija.
  4. Proaktivna strategija.

Deset pravila poslovnih imperativa društvene odgovornosti firme:

  1. Reagiraj na promjene u društvenoj okolini.
  2. Izradi socijalne programe.
  3. Rješavaj probleme lokalne zajednice.
  4. Uloga javnosti je nemjerljiva.
  5. Građani i relevantnije društvene grupe čine skladnu cjelinu u rješavanju problema.
  6. Poduzmi korektivne akcije u skladu sa zakonom.
  7. Poštuj korporacijska pravila i standarde ponašanja.
  8. Poštuj i unaprijedi industrijske standarde i propise u skladu sa europskim i globalnim standardima.
  9. Prihvati legitimne javne standarde o aktualnim socijalnim pitanjima.
  10. Pokušaj da realiziraš maksimalni profit na legalnoj i legitimnoj osnovi.

Uzroci nastanka sukoba u modernim korporacijama su:

  1. Promjena uloga delegiranja u organizaciji sa viših na niže nivoe organizacijskog dizajna.
  2. Nedostatak financijskim sredstava, konkurencija nad ograničenim sredstvima ili podjela sredstava.
  3. Slaba poslovna komunikacija.
  4. Organizacijsko preklapanje.
  5. Međuzavisnost, povezanost radnika.
  6. Neadekvatan sistem nagrađivanja i promocija ljudskih potencijala firmi.
  7. Sukob različitih organizacijskih kultura.
  8. Različiti ciljevi, lični stil i socijalizacija posljedica.

Model procesa KDO se sastoji od pet faza:

  1. Analiza trenutnog stanja društva i potreba stejkholdera.
  2. Prikupljanje i obrada informacija.
  3. Komuniciranje KDO inicijative.
  4. Kreiranje KDO inicijative.
  5. Evaluacija KDO inicijativa i dobivanje povratnih informacija.

KDO troškovi za korporaciju:

  1. Ispunjene društvenih ciljeva odvlači pažnju od primarnih ciljeva kompanije.
  2. Ukoliko KDO koštaju mnogo mogu dovest do pada akcija.
  3. Zaposleni mogu biti u strahu da će uvođenje KDO aktivnosti biti prijetnja njihovim trenutnim poslovima.
  4. Teško je je uvjeriti kratkoročne investitore da ulažu u ovakve aktivnosti.
  5. Razvoj i implementacija ovakvog poslovanja je komplicirana, skupa i zahtjeva mnogo vremena.
  6. Kompanija ima zakonsku obvezu da upravlja prema interesu njenih akcionara, a ne svih stejkholdera.
  7. Troškovi za KDO povećavaju cijenu proizvoda, što smanjuje konkurentnost.
  8. Resursi se neće efikasno koristiti.

KDO troškovi za društvo:

  1. Ugrožavanje ekološke sredine se nastavlja bez uvođenja KDO.
  2. Korporacija može preuzeti stejkholdere.
  3. Marginalni stejkholderi mogu ostati marginalni.
  4. Vlada i društvene organizacije mogu dopustiti korporacijama da odrede šta je od javnog značaja.
  5. Ugrožavanje socijalne sredine.
  6. Obeshrabruje zakone i pravila koje donosi država.
  7. Troškovi za uvođenje KDO se mogu prebaciti na potrošače.

KDO benifiti za korporaciju:

  1. Akcije KDO su privlačne investitorima i potrošačima.
  2. Aktivnost KDO mogu biti profitabilne.
  3. Zaposleni su motivirani da razvijaju nove ideje i nove vještine.
  4. KDO akcije privlače medijsku pažnju.
  5. Može doći do povećanja motivacije zaposlenih uslijed poistovjećivanja sa temom.
  6. KDO omogućava da se zaobiđu suvišne zakonske regulative.
  7. KDO poboljšava reputaciju korporacije.
  8. KDO inicijative povećavaju društvenu legitimnost korporacija.
  9. Partnerstva koja se sklapaju prilikom provođenja KDO aktivnosti mogu povećati kredibilitet i reputaciju korporacije.

KDO benifiti za društvo:

  1. KDO omogućava da se isprave društveni i ekološki problemi nastali poslovanjem.
  2. KDO usmjerava korporaciju da izbjegava eksternizaciju troškova.
  3. KDO pokazuje da su korporacije odgovorne za svoje akcije.
  4. Ohrabruju partnerstva među stejkholderima.
  5. KDO omogućava korporaciji da vidi širi sliku.
  6. KDO doprinosi društvenoj pravdi.
  7. Kada se KDO inicijativa uspješno izvede, druge korporacije vođene tim primjerom započinju ovakve aktivnosti u svom poslovanju.

Integracija društvene odgovornosti poduzeća u marketinške aktivnosti:

  1. Korporativna filantropija.
  2. Marketing povezan sa društvenim ciljem.
  3. Društveno odgovorna poslovna poslovna praksa.
  4. Društveno koristan rad.
  5. Korporativni društveni marketing.
  6. Korporativno prilagođavanje društvenim zakonima.
  7. Korporativno promoviranje društvenih ciljeva.

www.dalibor-katic.com


Korporativna odgovornost


Udruga “Putokaz”

AutoNETT

MyDataKnox