Difuzna skleroza (G37.0): Uzroci, simptomi i mogućnosti liječenja
Difuzna skleroza (G37.0): Uzroci, simptomi i mogućnosti liječenja
Difuzna skleroza, također poznata kao Schilderova bolest, rijedak je demijelinizirajući poremećaj središnjeg živčanog sustava (SŽS). Ova bolest obično pogađa mlade osobe, a karakterizira je široko rasprostranjeno oštećenje mijelinske ovojnice živčanih vlakana. Pravodobna dijagnoza i liječenje ključni su za upravljanje ovim stanjem.
Što je difuzna skleroza (G37.0)?
Difuzna skleroza spada u skupinu demijelinizirajućih bolesti koje uzrokuju upalu i uništavanje mijelina, zaštitnog omotača živaca u mozgu i kralježničkoj moždini. Za razliku od multiple skleroze, ova bolest ima šire i difuznije lezije te se smatra rijetkom i ozbiljnijom.
Uzroci i čimbenici rizika
1. Autoimuni procesi
Difuzna skleroza povezana je s pretjeranim imunološkim odgovorom koji napada vlastito tkivo.
2. Genetska predispozicija
Postoji veća vjerojatnost razvoja bolesti kod osoba s obiteljskom poviješću autoimunih ili demijelinizirajućih bolesti.
3. Virusne infekcije
Određeni virusi mogu pokrenuti imunološki odgovor koji oštećuje mijelin, uključujući Epstein-Barrov virus.
4. Okolišni čimbenici
Niska razina vitamina D i izloženost toksinima mogu povećati rizik.
Simptomi difuzne skleroze
1. Motorni simptomi
- Slabost u udovima.
- Poteškoće s hodanjem ili paraliza.
2. Senzorni simptomi
- Trnci, utrnulost ili gubitak osjeta.
- Problemi s ravnotežom i koordinacijom.
3. Vizualni simptomi
- Privremeni gubitak vida.
- Dvostruki vid ili zamagljenje vida.
4. Kognitivni i emocionalni simptomi
- Problemi s koncentracijom i pamćenjem.
- Promjene u raspoloženju, poput depresije ili anksioznosti.
Dijagnoza difuzne skleroze (G37.0)
1. Magnetska rezonancija (MRI)
MRI otkriva velike lezije u bijeloj tvari mozga koje su karakteristične za difuznu sklerozu.
2. Analiza cerebrospinalne tekućine (lumbalna punkcija)
Prisustvo oligoklonalnih traka ukazuje na upalu središnjeg živčanog sustava.
3. Neurološki testovi
Procjenjuju brzinu prijenosa signala kroz živce i stupanj oštećenja.
4. Isključivanje drugih bolesti
Testovi isključuju poremećaje poput multiple skleroze, tumora ili metaboličkih bolesti.
Liječenje difuzne skleroze (G37.0)
1. Kortikosteroidi
Visoke doze kortikosteroida koriste se za smanjenje upale i ubrzanje oporavka tijekom akutnih epizoda.
2. Imunosupresivni lijekovi
Lijekovi poput azatioprina ili rituksimaba mogu smanjiti imunološku aktivnost i usporiti progresiju bolesti.
3. Simptomatsko liječenje
- Lijekovi za kontrolu boli i grčeva.
- Psihološka podrška za emocionalne izazove.
4. Rehabilitacija
- Fizioterapija: Poboljšava motoričke sposobnosti i smanjuje rizik od kontraktura.
- Ergoterapija: Prilagodba svakodnevnim aktivnostima radi očuvanja neovisnosti.
Prognoza i kvaliteta života
Difuzna skleroza ima promjenjiv tijek, ovisno o opsegu oštećenja živčanog sustava. Kod nekih pacijenata bolest može imati stabilan tijek uz liječenje, dok kod drugih može doći do progresivnog pogoršanja. Rana intervencija i multidisciplinarni pristup ključni su za očuvanje funkcionalnosti i kvalitete života.
Savjeti za prevenciju i upravljanje
1. Održavanje zdravog načina života
- Uravnotežena prehrana bogata antioksidansima i vitaminima.
- Redovita tjelesna aktivnost uz prilagodbu fizičkim mogućnostima.
2. Upravljanje stresom
Tehnike opuštanja, poput meditacije i joge, mogu pomoći u kontroli simptoma.
3. Edukacija pacijenata
Razumijevanje bolesti i terapija ključni su za aktivno sudjelovanje u liječenju.
4. Redoviti medicinski pregledi
Pravovremeni pregledi omogućuju praćenje napredovanja bolesti i prilagodbu terapije.
Zaključak
Difuzna skleroza (G37.0) rijetka je, ali ozbiljna bolest koja zahtijeva interdisciplinarni pristup liječenju. Pravodobna dijagnoza, adekvatna terapija i podrška stručnjaka ključni su za smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života pacijenata.
Ako primijetite simptome povezane s demijelinizacijom, odmah se obratite liječniku za daljnju procjenu i liječenje.
Dalibor Katić